Galić o iščekivanju sastanka Plenkovića i Milanovića: "Atmosfera je kao da se sastaju Putin i Zelenski"

Nisu to više samo rat u Ukrajini i odnosi unutar EU-a i NATO-a nakon ponovnog dolaska Donalda Trumpa na čelo SAD-a, nego i novi rat na Bliskom istoku s ekonomskim rizicima koje donosi, odnosi Hrvatske i Izraela, naoružavanje susjedne Srbije, ali i stara neriješena pitanja oko popunjavanja upražnjenih veleposlaničkih mjesta.

Više je nego očito kako je krajnje vrijeme za sastanak. U utorak je Plenković uputio poziv Milanoviću s prijedlogom za sazivanjem sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu predlažući njeno održavanje bilo kojeg radnog dana u idućem tjednu.

"Pričekajmo da vidimo reakciju. Sve što je bitno će se raspraviti na tim sastancima, ako ih bude", kazao je Plenković.

"Taj sastanak kasni nekoliko godina"

Dok se čeka odgovor s Pantovčaka, upitali smo iskusnog diplomata i političkog komentatora Mirka Galića smatra li da će sastanak biti održan i zašto bi u ovom trenutku bio važan.

"Stvara se atmosfera kao da se sastaju Putin i Zelenski. Tolike se barem čine razlike između Milanovića i Plenkovića, ali ne smatram da su nepremostive. Mislim da su one puno veće u očima građana i medija, nego što zaista jesu", kazao je Galić.

Dodao je da taj sastanak kasni nekoliko godina.

"Vijeće za nacionalnu sigurnost nije se sastalo nekoliko godina, a Vijeće za obranu nije se sastalo godinu dana, otkako je odlučivalo o uvođenju vojnog roka. To znači da dvije krupne institucije - predsjednik države i predsjednik vlade, u tom vremenu nisu imali nikakvu komunikaciju. Svojedobno su se Stjepan Mesić i Ivo Sanader redovno sastajali svakog mjeseca na radnom ručku koji je jednom bio o trošku Pantovčaka, a drugi put o trošku Banskih dvora. Mislim da nam država nije toliko siromašna da ne bi mogla podnijeti troškove da se i Milanović i Plenković tako sastanu i usklade bar oko jelovnika. Znam da to nije lako jer Plenković ne jede ribu, ali vjerojatno jede sve ostalo.(smijeh) A ako bi ova šansa za sastanak propala, bio bi to veliki nesupjeh za obojicu", ističe.

"Milanović bi riskirao kada bi odbio poziv"

Galić kaže da to što je inicijativa potekla od Plenkovića govori kako je on sada u teškom položaju pred javnošću.

"No i Milanović bi preuzeo veliki rizik kada bi odbio Plenkovićev poziv. Stoga pretpostavljam da će do tog sastanka doći. Oni moraju izaći iz bunkera i razgovarati."

Galić drži da su glavna prepreka različiti karakteri Milanovića i Plenkovića.

"Obojica su previše nezajažljivi kada je vlast u pitanju. Milanović pamti da je bio predsjednik Vlade i postavlja se kao da je to i dalje. Iako su mu ovlasti vrlo sužene, on ih kao predsjednik ima u područjima vanjske politike, sigurnosti i obrane. Tko god bio predsjednik, njegove se ovlasti ipak ne smiju zapostavljati ili podcjenjivati, pogotovo u svijetu kakav je danas. Proračunska sredstva za obranu penju se već na tri, četiri pa čak i pet posto. Veliki dio nacionalnog dohotka ide za vojsku i skoro da je usporediv s iznosom koji ide za obrazovanje, znanost i kulturu. Hoću time reći da predsjednik Republike, koji je istodobno i vrhovni zapovjednik vojske, ima puno veću ulogu nego što mu priznaje Plenković, ali manju nego što bi sam Milanović htio za sebe."

Dobra i loša kohabitacija

U Francuskoj je kohabiotacikja bila odgovorna

Galić je dugi niz godina bio veleposlanik u Francuskoj koja je, kaže, izmislila pojam kohabitaciju.

"Pratio sam uživo tri kohabitacije - dvije između predsjednika Mitteranda i premijera Chiraca, a treću između predsjednika Chiraca i premijera Jospina. To je bila odgovorna politika koja je lako rješavala probleme. Znalo se tko za što odgovara i koje ovlasti ima. Oni su se više poštovali dok su dijelili vlast, nego kada su se borili za vlast. U tih skoro deset godina nije bilo u tim kohabitacijama nijednog ispada niti grube borbe za vlast. Svatko od njih je ispunjavao svoj dio posla u vođenju države. Hrvatska bi trebala preuzeti nešto od tog francuskog iskustva kohabitacije. Mislim da je Plenković preuzeo krivi dio kada je na samom početku Milanovićevog mandata najavio tvrdu kohabitaciju. Nije bio ičim izazvan i u tom smislu snosi veći dio odgovornosti. Nije loša kohabitacija kad jedna vlast kontrolira drugu, ali nije dobra kada jedna radi protiv druge", kazao je.